Agrometeorološka prognoza za kraj siječnja i početak veljače

Tijekom tog razdoblja, kao rezultat iznadprosječnih temperatura, jesenski usjevi na poljoprivrednim površinama preći će iz dubokog u relativno mirovanje. Na mjestima u Podunavlju i u istočnim regijama, gdje se predviđaju maksimalne temperature do 14-15°C, srednje dnevne temperature će doseći i premašiti biološki minimum potreban za nastavak vegetativnih procesa u ozimim žitaricama. Ove iznadprosječne temperature prvenstveno će utjecati na zaostale usjeve u fazama nicanja i 1-2 lista. Značajan dio pšenice prekinuo je svoju jesensku vegetaciju u fazi trećeg lista i busanja. 

Očekivane oborine tijekom sljedećeg razdoblja neće imati ekonomskog značaja i rezerve vlage u tlu za jesenske usjeve na poljoprivrednim površinama ostat će neuobičajeno niske za ovo godišnje doba. Krajem druge dekade siječnja, u nekim istočnim regijama (Razgrad, Sliven) razina zaliha vlage u slojevima od 50 i 100 cm bila je ispod 60% poljske vodozapremnosti.

Početkom veljače, agrometeorološki uvjeti bit će određeni vremenom koje je toplo za ovo godišnje doba. Do sredine prve dekade veljače, u mnogim dijelovima zemlje predviđaju se maksimalne temperature od oko 18-20°C, te srednje dnevne temperature 4-5°C iznad biološkog minimuma potrebnog za vegetaciju ozimih žitarica. Pod ovim visokim temperaturama, koje su neuobičajene za sezonu, na velikom dijelu poljoprivrednih površina ograničavajući čimbenik za nastavak vegetativnih procesa u jesenskim usjevima bit će manjak vlage u gornjim slojevima tla, kao posljedica oskudnih siječanjskih oborina, koje su, uz nekoliko iznimaka, ispod 10 l/m². Zbog nedostatka vlage, na pojedinim poljoprivrednim površinama uočava se djelomično požutjelost usjeva pšenice.

Krajem tekućeg tjedna očekuje se značajna promjena agrometeoroloških uvjeta. Predviđeni nagli pad temperatura ometat će prerano pokrenuto bubrenje pupova kod nekih ranocvatnih voćaka. Očekuju se oborine u obliku kiše i snijega, kao i poboljšanje uvjeta za prezimljavanje poljoprivrednih usjeva.

Većinu dana u razdoblju, uvjeti će omogućiti provođenje rezidbe u vinogradima i voćnjacima. Kod voćnih kultura, uz rezidbu za proređivanje i skraćivanje, također se provodi fitosanitarna rezidba – uništavaju se mumificirane, suhe i bolešću zahvaćene grane i izbojci. Prilikom provođenja fitosanitarne rezidbe, rezovi se trebaju napraviti na udaljenosti od 30-40 cm od oštećenog područja, a alati se moraju dezinficirati nakon svakog reza. 

Izvor: NIMH