Njega bilja u kolovozu za povrtne kulture

U tom se razdoblju provode intenzivne berbe, stoga se moraju odabrati sredstva za zaštitu bilja s kratkim rokom čekanja do berbe.

Glavni štetni organizmi

Bolesti

Rajčice, paprike

Plamenjača krumpira na rajčici (Phytophthora infestans)

Crna pjegavost rajčice i paprike (Alternaria porri f. sp. solani)

Plamenjača paprike (Phytophthora capsici)

Prašnjava pepelnica na paprici (Leveilula taurica syn. Oidiopsis taurica)

Stolbur (Phytoplasma)

Krastavci, lubenice, dinje

Plamenjača (Pseudoperonospora cubensis)

Prašnjava pepelnica (Podosphaera xanthii, Erysiphe cichoracearum)

Kutnati list (Pseudomonas syringae pv. lachrymans)

Ostalo povrće

Plamenjača kupusa (Peronospora parasitica)

Štetočine

Rajčice, paprike, patlidžani

Lisne uši (Aphididae)

Tripsi (Thrips tabaci, Franklinella occidentalis)

Staklenička bjelokrilica (Trialeurodes vaporariorum)

Pamukova sovica (Helicoverpa armigera)

Moljac minirač rajčice (Tuta absoluta)

Obična crvena paukova grinja (Tetranychus urticae)

Kupus

Kupusova sovica (Mamestra (Baratra) brassicae)

Bijeli leptiri (Pieris spp.)

Kupusni moljac (Plutella maculipennis)

Krumpir

Krumpirova zlatica (Leptinotarsa decemlineata)

Crna pjegavost (Alternaria porri f. sp. solani)

Bolest započinje od najstarijih listova. Na njima se pojavljuju male vodene pjege promjera do 5–7 mm, koje kasnije presuše, postanu tamno smeđe do crne s koncentričnom strukturom, srastu i list se spali. Pjege na stabiljci, lisnoj i cvjetnoj peteljci su slične, s karakterističnom koncentričnom strukturom. Mogu potpuno obuhvatiti zahvaćene dijelove i uzrokovati njihovo sušenje iznad mjesta ozljede. Pjege na plodovima počinju od kraja peteljke i također imaju koncentričnu strukturu. Za smanjenje prinosa posebno su važne pjege na cvjetnim peteljkama, jer mogu uzrokovati opadanje cvjetova. Pri visokoj relativnoj vlažnosti zraka zahvaćena područja prekriva crna plijesan gljivične sporulacije.

Strategija suzbijanja:

Preventivni tretmani sredstvima za zaštitu bilja u prisutnosti povoljnih uvjeta za razvoj patogena.

Odobrena sredstva za zaštitu bilja:

antracol 70 wg – 0,15%; acrobat plus wg – 200 g/ha; vitene triplo r – 400-450 g/ha; ditan dg – 200 g/ha; ditan m-45 200 g/ha; difcor 250 sc – 50 ml/ha; karyal star – 60 ml/ha; consento sc – 200 ml/ha; corsate mdf – 0,25%; quadris 25 sc – 0,075%; cupertine m – 400 g/ha; ortiva top sc – 100 ml/ha; pencozeb 80 wp – 200 g/ha; pencozeb 75 wg – 210 g/ha; polyram df – 0,2%; ridomil gold mz 68 wg – 250 g/ha; sankozeb 80 wp – 200 g/ha; sinstar – 70-80 ml/ha; score 250 ec – 40 ml/ha; folpan 80 wdg – 150 g/ha; cidely top – 100 ml/ha.

Krumpirova zlatica (Leptinotarsa decemlineata).

Odrasle jedinke i ličinke uzrokuju štetu hraneći se lišćem krumpira. U početku ličinke se hrane oko mjesta izleganja, stružući donju epidermisu parenhima. U slučaju jakog napada krumpir potpuno gubi lišće i prinos mu opada. Najopasnije su štete uzrokovane tijekom cvatnje i formiranja gomolja.

Strategija suzbijanja:

Redoviti terenski pregledi.

Odobrena sredstva za zaštitu bilja:

actara 25 wg – 6 g/ha; alverde 240 sc – 20 ml/ha; biscaya 240 od – 20 ml/ha; vaztak new 100 ec – 10 ml/ha; dantop 50 wg – 4-6 g/ha; calypso 480 sc – 10 ml/ha; coragen 20 sc – 6 ml/ha; mospilan 20 sp – 6 g/ha; nexxid 015 cs – 30 ml/ha; nurelle d – 80 ml/ha i fury 10 ec – 10 ml/ha.