Agrometeorološka prognoza za listopad

U listopadu će agrometeorološki uvjeti biti dinamični, s temperaturama blizu klimatskih normi i oborinama iznad mjesečnih normi.

Tijekom prvih dana listopada predviđaju se više temperature od uobičajenih za ovo godišnje doba, što stvara uvjete za formiranje dodatnog prinosa od kasnih povrtnih kultura, kao i za povećanje sadržaja šećera u plodovima jesenskih sorti voćaka i kasnih sorti vinove loze.

Nakon temperatura iznad normale, predviđa se kratkotrajno zahlađenje i normalizacija toplinskih uvjeta tijekom druge polovice prve dekade.

Tijekom prve dekade listopada očekuju se značajne oborine, što će dodatno otežati sezonske agrotehničke aktivnosti. Bolji uvjeti za provođenje predsjetvene obrade tla i sjetve ozimih usjeva očekuju se tijekom prve polovice druge i većeg dijela treće dekade.

Suša i naknadne značajne, na mjestima intenzivne, oborine krajem ljeta i početkom jeseni bile su razlog propuštanja optimalnih rokova sjetve u rujnu za ozimu repicu. Značajan dio planiranih površina bit će posijan u listopadu, nakon agrotehničkih rokova. Zbog tih objektivnih razloga postoji vjerojatnost da kasno posijani sastojci repice neće uspjeti formirati rozetu (7–8 listova) tijekom svoje jesenske vegetacije – faze u kojoj biljke uspješno prezimljuju.

Listopad je optimalno razdoblje za sjetvu ozimih žitarica. Tijekom prve dekade je agrotehnički rok za sjetvu pšenice u sjevernoj Hrvatskoj, od 15. do 25. listopada – u južnoj Hrvatskoj, a krajem mjeseca – u područjima uz obalu Jadranskog mora.

Tijekom mjeseca početne faze vegetacije posijanih ozimih usjeva odvijat će se umjerenim tempom, s obzirom na prisutnost dobrih zaliha vlage u gornjim slojevima tla. Krajem listopada, kod pšenice će se, ovisno o rokovima sjetve, uočiti faza nicanja i trećeg lista. U najranije posijanim sastojcima, krajem rujna i početkom listopada, uočit će se i početak faze busanja. Kod repice prevladavat će formiranje listova.

Predviđeni toplinski uvjeti u listopadu, bliski normi, preduvjet su za povećanje populacije obične voluharice – jedne od opasnih štetočina u ozimim usjevima. Do kraja mjeseca potrebno je pregledati ozime sastojke na prisutnost štetočine, a ako njezina gustoća premašuje ekonomski prag štetnosti (2 aktivne kolonije po hektaru), potrebne su pravovremene mjere zaštite bilja (otrovane mamce postavljene na ulaze u kolonije).

Krajem listopada uvjeti će omogućiti provedbu određenih fitosanitarnih aktivnosti u voćnjacima. Jabučnjaci i kruškovnjaci pogođeni čađavcem, nakon berbe, moraju se tretirati 5%-tnom otopinom uree kako bi se smanjila infekcija. Kod koštičavog voća, nakon masovnog opadanja listova, preporuča se prskanje 2%-tnom bordoaškom smjesom protiv uzročnika rupičavosti listova, rane smede truleži i kovrčavosti lista breskve.

Izvor: DHMZ