Sustav za suzbijanje štetočina za krumpir u lipnju

Štetnik – Plamenjača krumpira Phytophthora infestans

Šteta

Povoljni uvjeti za infekcije i brzi razvoj bolesti stvaraju se kada su minimalne temperature optimalne i kada tijekom razdoblja cvatnje često padaju oborine.

Suzbijanje

U slučaju utvrđene infekcije treba koristiti sistemične fungicide. Tijekom jedne vegetacijske sezone jedan proizvod ili skupina proizvoda s istim mehanizmom djelovanja ne smije se primijeniti više od tri puta.

Štetnik – Rana plijesan (Alternaria) Alternaria solani

Šteta

Patogen prezimljava u zaraženim biljnim ostacima. Intenzivno se razvija pri optimalnoj temperaturi od 22-26°C, popraćenoj obilnom rosom i kratkim pljuskovima.

Suzbijanje

Suzbijanje bolesti treba provoditi istovremeno sa suzbijanjem plamenjače krumpira koristeći jedan od registriranih sredstava za zaštitu bilja.

Štetnik – Rizoktonioza (Crna krasta) Rhizoctonia solani

Šteta

U podnožju stabiljke i na korijenju uočavaju se crvenkasto-smeđe pjege koje kasnije prelaze u rakovične rane. U vlažnim uvjetima stvara se bijeli micelijski rast koji poput ovoja prekriva stabiljku.

Suzbijanje

Uvjeti za razvoj bolesti stvaraju se kada se krumpir uzgaja na teškim tlima, pri visokim temperaturama i kada se ne poštuje plodored.

Štetnik – Prstenasta trulež Clavibacter michiganensis subsp sepedonicus

Šteta

Nakon cvatnje biljke polagano uvenu. Rubovi listova uvijaju se prema gore u obliku žlice, površina gubi sjaj, listovi požute i kasnije postaju nekrotični. Stabiljke pucaju i potamne; pri poprečnom prerezu iz tkiva curi uljasti eksudat.

Suzbijanje

Nadzor nad poljima krumpira treba započeti od fenološke faze "cvatnja". Biljke koje pokazuju simptome prstenaste truleži treba pratiti. U slučaju sumnje ili simptoma bolesti, obavijeste se Područni uredi za sigurnost hrane.

Štetnik – Krumpirov zlatičar Leptinotarsa decemlineata

Šteta

Tijekom razdoblja štetu nanose ličinke i prezimljeni odrasli kukci. Ličinke imaju četiri stupnja razvoja (larvalna stadija). Ličinke prvog stupnja stružu donju epidermu i parenhim. Ličinke drugog stupnja hrane se mekim dijelovima listova. Najproždrljivije i s najdužim razvojem su ličinke četvrtog stupnja. Hrane se dan i noć, a po kišnom vremenu skrivaju se ispod listova i u pukotinama tla.

Suzbijanje

Kemijsko suzbijanje treba provoditi pri sljedećim ekonomskim pragovima štete: za odrasle jedinke – 5 odraslih jedinki na 100 biljaka pri visini biljke od 15-25 cm; 10 nakupina jaja na 10 biljaka pri visini biljke od 15-25 cm; za ličinke – 150 ličinki na 100 biljaka pri visini biljke od 15-25 cm; 10% zaraženih biljaka u fenološkoj fazi "formiranje pupova".

Štetnik – Lisne uši fam. Aphididae

Šteta

Na krumpiru lisne uši sišu sok s donje strane listova. Opasnost od njih je mnogo veća kao vektora virusnih bolesti. Povećanom koncentracijom dušika u biljkama ubrzava se razmnožavanje lisnih uši.

Suzbijanje

Polja treba redovito pregledavati. Kemijski tretman treba provoditi pri sljedećim ekonomskim pragovima štete:

•   2-5% zaraženih biljaka – za stolni krumpir;

• pojedinačni primjerci – za sjemeni krumpir