Sustav za suzbijanje štetnika za krastavce, luk i kupus u lipnju

Krastavci

Štetnik – Plamenjača krastavca Peronospora cubensis

Šteta

Prvi simptomi pojavljuju se na najnižim listovima. Na gornjoj strani listova uočavaju se žućkaste mrlje različite veličine. Na donjoj strani mrlje su prekrivene rijetkom ljubičasto-sivom plijesni.

Zaštita

Polja treba redovito pregledavati, posebno ona smještena u niskim, slabo prozračenim područjima i ona u blizini rijeka. Pri prvim simptomima tretirati sistemičnim fungicidima u razmacima od 7 dana.

Štetnik – Prašnasta plijesan krastavca Sphaerotheca fuliginea

Šteta

Na listovima se pojavljuju male okrugle mrlje prekrivene bijelim praškastim rastom. U nekim slučajevima mrlje mogu biti na gornjoj, a u drugim slučajevima na donjoj strani listova.

Zaštita

Po pojavi simptoma tretmane treba provoditi u razmacima od 12 dana dok se razvoj bolesti ne ograniči, koristeći jedan od registriranih fungicida.

Štetnik – Kutnasta pegavost lista (bakteriozna) Pseudomonas syringae pv. lacrymans

Šteta

Na listovima se razvijaju uljne kutnaste mrlje, ograničene žilama. Pri visokoj vlažnosti, mrlje na donjoj strani listova prekrivene su žutim, mutnim kapljicama bakterijskog eksudata.

Zaštita

Pratiti pojavu bolesti, posebno nakon jakih kiša praćenih vjetrom ili nakon tuče. Utvrdivanjem početne pojave, tretirati kontaktnim sredstvima za zaštitu bilja. 

Luk

Štetnik – Lukova muha minirka Napomyza gymnostoma

Šteta

Štetu uzrokuju novoizlegnute ličinke. Hrane se parenhimom ne zahvaćajući epidermu. Formirane mine su gotovo ravne, usmjerene prema bazi biljaka. Kod poriluka, ličinke prodiru u unutarnje ovojne listove stabljike.

Zaštita

U lipnju se očekuje masovni let muha druge generacije štetnika. Kako bi se spriječila infestacija polja, sadnice treba tretirati tjedan dana prije presadnje, a u uvjetima na polju – 10 do 12 dana nakon presadnje.

Štetnik – Plamenjača Peronospora destructor

Šteta

U prisutnosti lokalnih oborina i u korovnim područjima gdje se vlaga zadržava dulje vrijeme, opasnost od manifestacije bolesti i dalje postoji.

Zaštita

U prisutnosti oboljelih biljaka treba koristiti ovlaštena sredstva za zaštitu bilja sa sistemičnim djelovanjem.

Kupus

Štetnik – Lisne uši fam. Aphididae

Šteta

Lisne uši sišu sok iz listova i vršnih dijelova biljaka. Oni potamne, uviju se i zaostaju u svom razvoju. Kupus s teško oštećenim mladim listovima ne formira glavice.

Zaštita

Prije presadnje kupusa treba uništiti korove iz porodice krstašica. Tretman treba provesti pri ekonomskom pragu štete: 5% infestiranih biljaka kod srednje ranog kupusa;

Štetnik – Kupusne buhe Phyllotreta sp.

Šteta

Pri teškoj infestaciji, listovi su jako perforirani, bijele i suše se. Po sunčanom i toplom vremenu šteta je značajna.

Zaštita

Tretman treba poduzeti tijekom vegetacije pri ekonomskom pragu štete: 10% uništene lisne površine.

Štetnik – Kupusni moljac Mamestra brassicae

Šteta

U početku, gusjenice se hrane na donjoj strani listova, izgrizajući ih. Kasnije buše tunele u glavicama kupusa i pune ih izmetom. U cvjetači izgrizaju cvat.

Zaštita

Kemijski tretman treba provesti pri sljedećim ekonomskim pragovima štete: -

• 12–15 gusjenica na 100 biljaka kod srednje ranog kupusa;

•  5 gusjenica na 100 biljaka kod cvjetače;

Prilikom tretiranja usjeva luka i kupusnjača, treba dodati adjuvant!