24. svibnja – najsjajnija proslava duha, koja sije sjeme znanja

Na današnji dan u Bugarskoj se slavi nacionalni praznik obrazovanja, kulture i stvaranja glagoljice od strane svetih Ćirila i Metoda, poznatih i kao Solunska braća. Godine 855. Ćiril i Metod stvorili su glagoljicu u bizantskom samostanu Polihron u regiji Bitinija u Maloj Aziji, gdje su prevodili svete knjige. Nakon toga su se posvetili širenju kršćanstva među slavenskim narodima.

Njihovi učenici Klement, Naum, Sava, Gorazd i Anđelar nastavili su njihov rad. U Bugarskoj su u devetom stoljeću dočekani s dobrodošlicom od strane kneza Borisa, a u Preslavskoj književnoj školi stvorena je ćirilica, koja je zamijenila glagoljicu. Klement Ohridski se smatra njenim tvorcem, a nazvana je u čast Konstantina-Ćirila Filozofa.

Dan bugarske pismenosti i kulture

Kao dan prosvjetiteljstva, praznik je prvi put proslavljen u Plovdivu 1851. godine, kada su proslava i studentska povorka organizirane u biskupijskoj školi „Sv. Sv. Ćiril i Metod“ na inicijativu Najdena Gerova. Godine 1856. Joakim Gruev predložio je da se dan Ćirila i Metoda slavi kao praznik za bugarske studente.

Sretan praznik slova i riječi

Krajem 1968. godine Bugarska pravoslavna crkva uvela je takozvani Novi julijanski kalendar kao svoj liturgijski kalendar. Nakon toga, Crkva slavi Dan Ćirila i Metoda 11. svibnja.

Prema ustaljenoj tradiciji, Dan bugarskog obrazovanja i kulture te slavenske pismenosti, na koji se također odaju počasti dvojici braće, ostaje 24. svibnja.

24. svibnja proglašen je službenim praznikom Bugarske odlukom Narodne skupštine 30. ožujka 1990. godine.

Himna Dana bugarskog obrazovanja i kulture – „Koračaj, o preporođeni narode“, napisana je 1892. godine. Autor teksta je Stojan Mihajlovski, koji ju je prvi put objavio u časopisu „Misao“.

Fotografije © BGNES