Kućno kompostiranje često se smatra najpovoljnijim s ekološkog gledišta načinom zbrinjavanja kućnog biorazgradivog otpada (ostaci hrane i "zeleni" vrtni otpad).
Posljednjih godina kompostiranje je uključeno u programe gospodarenja otpadom jer nudi alternativu odvojenom prikupljanju otpada, posebno u slabije naseljenim područjima zemlje.Nastaje od vrtnog lišća, biljnog otpada, kuhinjskog otpada, poput kora od voća i povrća, iskorištenog čaja, mljevene kave, ljuski od jaja. Mogu se dodati i karton, papir te strugotine drva.Kompostiranje je proces razgradnje organskog otpada u prisutnosti kisika, čime se dobiva homogeni smeđe-crni mrvičasti materijal pogodan za gnojenje poljoprivrednih kultura i obnavljanje organske tvari u tlima.
Najvažniji čimbenici koji utječu na proces su: prisutnost kisika, vlaga, omjer ugljika i dušika, veličina čestica, kiselost medija i temperatura.
Za kvalitetan kompost održava se optimalan omjer ugljika i dušika od 25:1, odnosno 25 jedinica ugljika na jednu jedinicu dušika. "Smeđi" materijali kao što su: grane, slama, suho lišće, drvena strugotina, karton, bogati su ugljikom, dok su "zeleni" materijali poput: pokošene trave, kora od voća i povrća, vlažni i bogati dušikom. Još jedan važan faktor kod kompostiranja je razina vlage; trebala bi biti oko 60%. Ako se održava uravnotežen omjer ugljika i dušika, osigurat ćete i pravilno vlaženje komposta. Materijali trebaju biti vlažni na dodir, ali ne smiju kapati. Ako je kompost previše mokar, trebali biste dodati suhe "smeđe" materijale. Ako je previše suh, riskirate zaustavljanje procesa kompostiranja, zbog čega biste trebali dodati više otpada bogatog dušikom. Mikroorganizmi koji formiraju kompost trebaju zrak za život. Tijekom razgradnje, volumen komposta drastično se smanjuje, čime se smanjuje količina dostupnog kisika. Zato je važno okretati sadržaj, osiguravajući prodiranje zraka. Što ga više okrećete, to bolje. 1 do 2 puta mjesečno je dovoljno za proces koji će trajati između 5 i 6 mjeseci.
