Sažetak

Fenološki razvoj kruške (Pyrus communis L.) odlučujući je čimbenik za planiranje i provedbu agrotehničkih mjera i mjera zaštite bilja u voćnjacima. Poznavanje slijeda, trajanja i vremena pojedinih fenoloških faza stvara preduvjete za točnije predviđanje rizika od napada bolesti i štetnika, optimizaciju vremena provedbe mjera zaštite bilja i poboljšanje učinkovitosti integrirane zaštite bilja. Posljednjih desetljeća klimatske promjene imaju značajan utjecaj na vrijeme glavnih fenoloških događaja, uključujući pupanje, cvatnju i zrenje plodova. Te promjene određuju potrebu za primjenom preciznijih pristupa praćenju, predviđanju i upravljanju fitosanitarnim rizikom. Ovaj rad daje pregled glavnih fenoloških faza kruške prema BBCH ljestvici i analizira njihov utjecaj na praćenje i upravljanje gospodarski važnim bolestima i štetnicima.

Ključne riječi: Pyrus communis, fenologija, BBCH, klimatske promjene, integrirana zaštita bilja, kruškina lisna buha

Suvremeno voćarstvo karakterizira sve veća primjena sustava upravljanja koji se temelje na informacijama o fenološkom razvoju kultura i dinamici štetnih organizama. U tom kontekstu fenološka promatranja zauzimaju važno mjesto u procesu donošenja odluka vezanih uz praćenje, predviđanje i planiranje mjera zaštite bilja.

Fenologija je znanstvena disciplina koja proučava periodički ponavljajuće događaje u životnom ciklusu biljaka i njihovu ovisnost o čimbenicima okoliša. Kod voćnih kultura fenološke faze usko su povezane ne samo s rastom i razvojem biljaka, već i s vremenom nastanka infekcijskih procesa, pojavom i razvojem štetnika, kao i s određivanjem optimalnog vremena za provedbu mjera zaštite bilja (Drepper i sur., 2020).

Kod kruške fenološke faze predstavljaju ključnu biološku referentnu točku za procjenu fitosanitarnog rizika, budući da su životni ciklus i štetno djelovanje niza gospodarski važnih patogena i štetnika povezani s određenim fazama razvoja biljke. Istodobno, promjene klimatskih uvjeta dovode do promjena u vremenu i trajanju fenoloških faza, što određuje potrebu za sustavnim praćenjem i integracijom fenoloških informacija u suvremene sustave za predviđanje i upravljanje zaštitom bilja (Reeves i sur., 2022; Tominaga i sur., 2022).

Biološka osnova fenološkog razvoja

Kruška (Pyrus communis L.) višegodišnja je listopadna voćna vrsta kod koje godišnji razvojni ciklus uključuje uzastopno napredovanje faza mirovanja, aktivne vegetacije, reproduktivnog razvoja i pripreme za zimsko razdoblje.

Nakon završetka vegetativnog rasta u jesen, kod kruške počinje razdoblje endodormancije koju karakterizira interno uvjetovana supresija procesa rasta u pupovima. U tom stanju razvoj se ne može nastaviti pod utjecajem povoljnih vanjskih čimbenika sve dok se ne prevladaju fiziološki mehanizmi koji održavaju mirovanje.

Prijelaz iz endodormancije u ekodormanciju događa se nakon zadovoljenja zahtjeva za hlađenjem, što zahtijeva akumulaciju određenog broja sati hlađenja. Nakon prevladavanja endogeno uvjetovane supresije rasta, razvoj pupova reguliran je prvenstveno temperaturnim uvjetima okoliša (Gabay & Flaishman, 2024).

Značaj ovog prijelaza određen je njegovim utjecajem na vrijeme pupanja, početak cvatnje i dinamiku sljedećih fenoloških faza.

BBCH ljestvica i fenološke faze kod kruške


U cilju standardizacije fenoloških promatranja kod voćnih kultura koristi se BBCH ljestvica koja predstavlja općeprihvaćen sustav za opisivanje uzastopnih faza ontogenetskog razvoja biljaka (Meier, 2001).

Tablica 1. Glavne fenološke faze kruške (Pyrus communis L.) prema BBCH ljestvici i njihov značaj za praćenje i upravljanje fitosanitarnim rizikom

BBCH kodFenološka fazaZnačaj za zaštitu bilja
00Zimsko mirovanjeProcjena gustoće prezimljujućih oblika štetnika
01Početak bubrenja pupovaPočetak fenološkog i fitosanitarnog praćenja
03Bubrenje pupovaAktivacija prezimljujućih štetnika
07Zeleni vrhPočetak razdoblja s povećanim fitosanitarnim rizikom
09Pojava zelenih vrhova listovaProvođenje intenzivnih pregleda na bolesti i štetnike
51Bubrenje cvjetnih pupovaPraćenje ranih populacija štetnika
55Vidljivi cvjetni pupoviKritično razdoblje za fitosanitarno praćenje
60Početak cvatnjePovećan rizik od infekcije bakterijom Erwinia amylovora
65Puna cvatnjaMaksimalni rizik od infekcija cvjetova
69Kraj cvatnjeProcjena fitosanitarnog stanja nakon cvatnje
71Zametanje plodovaPočetak praćenja nakon cvatnje
75Intenzivan rast plodovaPraćenje i regulacija gustoće štetnika
81Početak zrenjaProcjena šteta od bolesti i štetnika
91Početak opadanja lišćaAnaliza fitosanitarnog stanja voćnjaka
97Kraj opadanja lišćaPriprema za zimsko fitosanitarno praćenje


Prijelaz iz zimskog mirovanja u aktivnu vegetaciju jedno je od ključnih fenoloških razdoblja u razvoju kruške. Rezultati istraživanja provedenih u različitim dijelovima Europe pokazuju izražen trend ranijeg nastupanja proljetnih fenoloških događaja kao odgovor na opaženo klimatsko zagrijavanje (Reeves i sur., 2022; Drepper i sur., 2020). Pomak pupanja na ranije kalendarske datume produžuje vegetacijsko razdoblje, ali istodobno povećava rizik od oštećenja zbog kasnih proljetnih mrazeva. Isto je razdoblje povezano i s aktivacijom prezimljujućih oblika niza gospodarski značajnih štetnika, među kojima je od posebne važnosti kruškina lisna buha (Cacopsylla pyri L.).

Pupanje i cvatnja

Faza cvatnje jedna je od odlučujućih faza reproduktivnog razvoja kruške, budući da formiranje prinosa izravno ovisi o uspješnom odvijanju procesa oprašivanja, oplodnje i početnog razvoja ploda. Na te procese utječe složena interakcija između temperaturnih uvjeta, režima oborina, aktivnosti oprašivača i fiziološkog stanja biljaka.

Podaci iz istraživanja provedenih u različitim europskim regijama pokazuju pomak cvatnje na ranije kalendarske datume kao rezultat opaženog klimatskog zagrijavanja (Reeves i sur., 2022).

Također je utvrđeno da promjene zimskog temperaturnog režima mogu poremetiti normalno odvijanje fenoloških i reproduktivnih procesa kod kruške, uzrokujući odstupanja u razvoju cvjetova i cvatnji (Tominaga i sur., 2022).

Razvoj plodića i plodova

Nakon završetka cvatnje počinje faza zametanja plodova i intenzivnog rasta plodića koja je odlučujuća za ostvarenje proizvodnog potencijala biljaka. Odvijanje ove faze izravno utječe na prinos i kvalitativna svojstva plodova. Visoke temperature, ograničen vodni režim i oštećenja uzrokovana štetnicima mogu dovesti do fiziološkog opadanja plodića, smanjene intenzivnosti rasta i smanjenja kvalitete proizvodnje. Istodobno, tijekom tog razdoblja postaju vidljive posljedice infekcija i oštećenja koja su se dogodila u ranijim fazama ontogenetskog razvoja biljaka.

Utjecaj klimatskih promjena na fenologiju kruške


Klimatske promjene predstavljaju značajan čimbenik koji određuje dinamiku fenološkog razvoja voćnih kultura. Kod kruške je porast temperatura povezan s pomakom glavnih fenoloških događaja na ranije kalendarske datume, uključujući pupanje i cvatnju, kao i s produljenjem vegetacijskog razdoblja i promjenama u vremenu zrenja plodova. Osim toga, vjerojatnost oštećenja zbog kasnih proljetnih mrazeva povećava se zbog ranijeg početka vegetacije.

Od posebne je važnosti za prilagodbu kruške promjenjivim klimatskim uvjetima zadovoljenje zahtjeva za hlađenjem. Smanjenje akumuliranih sati hlađenja tijekom zimskog razdoblja može dovesti do nepotpunog prevladavanja mirovanja, neravnomjernog razvoja pupova i poremećaja u kasnijem odvijanju fenoloških i reproduktivnih procesa (Gabay & Flaishman, 2024).

Fenološki nesklad u uvjetima klimatskih promjena

Fenološka asinkronija između biljaka, štetnika i korisnih organizama nameće se kao važan predmet istraživanja u vezi s utjecajem klimatskih promjena na agroekosustave. Različita osjetljivost pojedinih organizama na temperaturne promjene može dovesti do pomaka u vremenu ključnih fenoloških događaja i do poremećaja uspostavljene sinkronizacije između biljaka domaćina, fitofaga i njihovih prirodnih neprijatelja (Reeves i sur., 2024).

Poremećaj te sinkronizacije može uzrokovati promjene u strukturi i funkcioniranju trofičkih odnosa u ekosustavima voćnjaka, ograničavajući učinkovitost ekosustavnih mehanizama regulacije štetnika. Kao rezultat toga, moguće je povećanje fitosanitarnog rizika i pojava veće gustoće štetnika neovisno o prisutnosti prirodnih regulatora.

Ti procesi zahtijevaju integraciju fenoloških informacija, klimatskih pokazatelja i prognostičkih modela u suvremene sustave upravljanja zaštitom bilja kako bi se povećala točnost praćenja i učinkovitost mjera kontrole.

Fenološki modeli i njihova primjena

Keywords