Sažetak

Osiguravanje ekonomski i ekološki prihvatljivih metoda za upravljanje štetnicima u tlu te za obnovu i očuvanje zdravlja tla i supstrata ključni je zadatak za proizvođače povrća kako na otvorenom polju, tako i u uzgojnim objektima. Često se, iz raznih razloga, uzročnici bolesti i štetnici nakupljaju u tlu, a njihova prisutnost ugrožava cijele proizvodne cikluse. U radu se razmatraju najčešće metode dezinfekcije tla u staklenicima – fizičke, kemijske i biološke – te štetnici na koje djeluju. Među fizičkim metodama uključeni su parenje i solarizacija, zajedno s fizičkim parametrima pod kojima su učinkovite – temperatura, vlažnost, trajanje izlaganja. Među kemijskim metodama razmatraju se fumigacija s Basamid Granulatom i Nemasolom 510, primjena Velum Prime SC putem sustava navodnjavanja kapanjem i Nematrin 10 G s naknadnim unošenjem, protiv korijenovih nematoda. Među biološkim metodama uključene su biofumigacija i unošenje bioloških agenasa u tlo.

Dezinfekcija tla važna je mjera jer štiti uzgajane biljke od štetnika i bolesti, poboljšava kvalitetu tla i potiče njihov zdrav rast i razvoj. Ima veliko gospodarsko značenje jer:

- Štiti biljke. Dezinfekcija uklanja patogene i štetnike koji nepovoljno utječu na zdravlje biljaka i prinose;

- Poboljšava kvalitetu tla: Učinkovita dezinfekcija poboljšava usvajanje hranjivih tvari i održava zdrav ekosustav, što je ključno za zdrave korijenove sustave;

- Dugoročno štiti od budućih problema. Redovita dezinfekcija može pomoći u sprječavanju ponovne pojave bolesti koje se prenose tlom;

Dobre prakse za pojačavanje učinka dezinfekcije su:

  • Prethodno testiranje tla radi utvrđivanja sastava patogena i štetnika ili nedostatka hranjivih tvari;
  • Pažljivo čišćenje biljnih ostataka prethodne vegetacije. Uklanjanje svih biljnih i drugih materijala s površine radi poboljšanja učinkovitosti odabrane metode dezinfekcije. Čišćenje i pranje stakla i konstrukcije. Priprema i vlaženje tla u skladu sa zahtjevima primijenjenih metoda. Uništavanje korova oko staklenika.
  • Nakon dezinfekcije ispituje se stanje tla kako bi se osigurao uravnotežen ekosustav i spriječili budući problemi.

Primjenom ovih dobrih poljoprivrednih praksi tlo se može učinkovito dezinficirati, što će dovesti do uzgoja zdravijih biljaka i viših prinosa.

Mnogi biljni patogeni i štetnici prenose se tlom. Tamo prezimljuju ili prolaze kroz određenu fazu svog razvoja. Intenzivan uzgoj povrtnih kultura u monokulturi u uzgojnim objektima dovodi do nakupljanja patogenih mikroorganizama i štetnika u tlu. Smatra se da gubici uzrokovani patogenima iz tla čine 1/3 gubitaka uzrokovanih svim patogenima. Za suzbijanje štetnika u tlu primjenjuju se različite metode - fizičke (parenje, solarizacija), kemijske (fumigacija) i biološke (biofumigacija).

Cilj je dezinfekcije tla uništiti: patogene koji uzrokuju polijeganje i trulež korijena; nematode; štetnike u tlu; sjeme korova itd.

Fizičke metode dezinfekcije tla

Parenje tla

Obuhvaća sve skupine štetnika prisutnih u tlu. Vrlo učinkovita, ali skupa metoda. Primjenjuje se samo u stakleničkim kompleksima koji su plinoficirani. Tlo se zagrijava parom na 82°C tijekom 30 minuta. Para prodire duboko i osigurava potpunu dezinfekciju. Parenje učinkovito uništava patogene bakterije, viruse i gljive bez ostavljanja kemijskih kontaminanata. Ključni čimbenici kod parenja uključuju razinu vlažnosti tla i dubinu obrade. Za optimalne rezultate tlo treba imati vlažnost od 20% ili manje kako bi se spriječilo isparavanje i smanjena učinkovitost. Točke ubrizgavanja pare trebaju biti udaljene 10-15 cm, a svaka primjena treba trajati oko 3-5 minuta. Nedostatak metode je što nije selektivna. Uz patogene organizme uništavaju se i saprofitske i korisne vrste. Stvara se „biološki vakuum“, zajedno s mogućnošću brze rekolonizacije tla patogenima – „efekt bumeranga“. Visoka temperatura uzrokuje promjene u nekim kemijskim spojevima, što dovodi do zakiseljavanja reakcije tla, oslobađanja otrovnih tvari i promjena u dostupnosti hranjivih tvari. Ovim tretmanom: nematode ugibaju na do 50оС; na 60-72оС eliminiraju se bakterije i gljive tla; iznad 82оС - gotovo sve sjeme korova, virusi, kukci i drugi štetnici. Jedan ciklus tretmana može smanjiti bolesti tla do 99%, što ga čini atraktivnim izborom za staklenike s osjetljivim kulturama ili za one koji se bore s ponavljajućim štetnicima. Za postizanje dobrog rezultata tlo mora biti dobro pripremljeno. Može se kombinirati s naknadnom primjenom korisnih mikroorganizama.

Solarizacija tla

Solarizacija je nekemijska metoda dezinfekcije tla pomoću sunčevog zračenja. Tlo se dobro navlaži, prekrije prozirnom folijom i ostavi 4-6 tjedana na sunčanom vremenu. Polietilenska folija služi kao zamka za hvatanje sunčeve energije.

Primjena ove metode posljednjih se godina kontinuirano povećava. Koriste se dani intenzivnog sunčevog sjaja u srpnju i kolovozu, kada dnevne temperature prelaze 32оС. Temperatura pod folijom raste do vrijednosti smrtonosnih za štetnike u tlu i sjeme korova.

Prednosti metode:

- nema štetnog djelovanja;

- nizak utjecaj na okoliš;

- dulje trajanje djelovanja na uzročnike bolesti;

- povećava prinos i kvalitetu proizvoda zahvaljujući biološkim i kemijskim mehanizmima;

- znatno jeftinija metoda od parenja;

- nema „biološkog vakuuma“, stoga ni „efekta bumeranga“, jer solarizacija predstavlja pasterizaciju tla. Čuva korisnu floru i faunu;

- poboljšava se sadržaj vode u tlu;

- razdoblje malčiranja može se skratiti ako se kombinira s drugim metodama.

Nedostaci metode:

- prekrivena površina ne može se koristiti 1-1,5 mjesec tijekom najtoplijeg razdoblja godine;

- nepredvidivost klimatskih i bioloških uvjeta;

- problem s recikliranjem polietilena;

- ograničeniji spektar djelovanja u usporedbi s kemijskim fumigantima.

Priprema tla:  Tlo se obrađuje tako da pruža glatku površinu na koju će polietilenska folija tijesno prianjati. Prisutnost grubih čestica i biljnih ostataka može dovesti do stvaranja zračnih džepova, koji će izolirati tlo i smanjiti porast njegove temperature do potrebnih učinkovitih vrijednosti.

Vlažnost tla: Vlažnost tla ne smije biti manja od 70% poljskog kapaciteta, a dubina vlažnog sloja - ne manja od 60 cm.

Temperatura tla: Učinkovita temperatura solariziranog područja mora dosegnuti do 60оС na dubini od 10 cm, što jamči uništavanje sjemena korova i štetnika iz tla.

Izlaganje: Potrebno razdoblje djelovanja – 4-6 tjedana. Kada se kombinira s drugim metodama, to se razdoblje može skratiti.

Učinak solarizacije povećat će se ako se nakon njezina završetka u tlo unesu biološki proizvodi kao što su Trichodermin (10–15 kg/da) i drugi.

Kvalitetna solarizacija ovisi o kvaliteti polietilena, vlažnosti tla, temperaturi zraka, intenzitetu sunčevog zračenja i drugom.

Kemijske metode dezinfekcije tla

Primjena fumiganata za tlo ključna je za uspješno suzbijanje patogena i štetnika u tlu. Posebna se pozornost posvećuje metodama i tehnologijama primjene kako bi se osigurala optimalna dostava i raspodjela s maksimalnim učinkom na ciljni štetnik. Većina komercijalnih fumiganata koji su danas još dostupni unosi se u tlo u tekućem obliku do željene dubine različitom opremom. Kemikalije se raspoređuju u tekućoj fazi i šire kroz tlo kako bi dosegnule svaku nišu koju zauzimaju štetnici. Stupanj suzbijanja ovisi o raspodjeli fumiganta u tlu, o fumigantu (i njegovim svojstvima) i dozi, kao i o dubini ubrizgavanja. Potonja je obično ograničena na 30 cm, što nije uvijek dovoljno. Primjena fumiganata s vodom putem sustava navodnjavanja kapanjem osigurava dostavu u dublje slojeve i najčešća je praksa u svijetu. Osigurava ravnomjernu dostavu, pod uvjetom da je raspodjela vode ravnomjerna i da kemikalija ne prodire u dublje slojeve. Primjena fumiganata za tlo putem navodnjavanja kapanjem prakticira se uglavnom u rasadnicima i stakleničkoj proizvodnji. Glavna prednost ove vrste primjene je poboljšana raspodjela fumiganata u tlu. Međutim, zahtijeva posebnu emulgiranu formulaciju fumiganta i odgovarajući sustav navodnjavanja.

Kombinacija kemijskih fumiganata sa solarizacijom široko je prihvaćena i primjenjivana. Poboljšanje ove tehnike napravili su  Eshel i sur. (2000), koji su pokazali da sekvencijalna primjena prvo solarizacije, a zatim ubrizgavanje fumiganta dva tjedna kasnije dodatno poboljšava suzbijanje štetnika uz smanjenu dozu i količinu fumiganta. Ovaj je pristup široko prihvaćen u Izraelu na poljima s navodnjavanjem kapanjem (Gamliel, 2012).

Basamid Granulat (d.t. dazomet) fumigant je za dezinfekciju tla i supstrata bez usjeva. Aktivna tvar - dazomet 98%; LD50 520 mg/kg. Granularni fumigant. U kontaktu s vlažnim tlom dazomet se razgrađuje na metil izotiocijanat, formaldehid, metilamin, sumporovodik. Primjenjuje se u dozi od 50-70 kg/da.



Učinkovit protiv: nematoda – korijenovih i cistolikih; gljiva tla – Pythium, Phytophthora, Verticillium, Fusarium, Rhizoctonia, Pyrenochaeta, Phoma, Didymella, itd.; korova - koprive, jednogodišnje modre trave, pastirske torbice, bijele lobode, mišjakinje, barnyardgrass, foxtail, crne pomoćnice, itd.; štetnika u tlu – ličinki žičnjaka, sovica, hrušteva, itd. U pokusima provedenima u Institutu za istraživanje povrtnih kultura Maritsa u Plovdivu zabilježena je visoka učinkovitost proizvoda protiv korijenovih nematoda (Meloidogyne spp.), u rasponu od 96,84% do 100%.

 


U kontaktu s vlagom u tlu dazomet se razgrađuje na metil izotiocijanat, koji je aktivan protiv korijenovih nematoda, gljiva iz tla, sjemena korova i nekih štetnika u tlu. Raspodjela i kretanje otrovnih plinova ovise o strukturi tla, temperaturi i vlažnosti tla. Nakon završetka razdoblja izlaganja, objekti se otvaraju. Nakon ventilacije uklanja se polietilenski pokrov. Nakon 2-3 dana tlo se obrađuje rotacijskom frezom. Odplinjavanje se nastavlja još 5-7 dana. Dezinfekcija s Basamid G provodi se u intervalima od 3-4 godine.

Pri primjeni se moraju poštovati sljedeći zahtjevi:

- najprikladnija temperatura tla za djelovanje proizvoda je od 12оС do 15оС;

- za ravnomjernu raspodjelu Basamid Granulata tlo mora imati finu strukturu, dobro pripremljeno kao za sjetvu;

- za postizanje optimalnog djelovanja proizvoda potrebno je navlažiti tlo 8-14 dana prije tretmana do punog poljskog kapaciteta ili najmanje 60-70% vlažnosti;

- proizvod je u obliku malih granula koje se tijekom primjene ravnomjerno raspoređuju po površini tla, po mogućnosti uz pomoć traktora opremljenog aplikatorom, budući da je proizvod vrlo otrovan.

- proizvod se mora unijeti u tlo;

- nakon toga slijedi valjanje, površinsko navodnjavanje vodom kao brtvljenje ili postavljanje polietilenskog pokrova;

- vrijeme izlaganja 7 - 15 dana, ovisno o temperaturi tijekom tretmana;

<