Krajem srpnja, doći će do pada temperatura, oborina i uvjeta za tuču.

Tijekom posljednjeg tjedna srpnja, agrometeorološki uvjeti i dalje će biti određeni vrućim vremenom. Izuzetno visoke temperature, koje dosežu i prelaze 40°C, dodatno će pogoršati stanje proljetnih usjeva koji su pali u fiziološki stres.

U sjeveroistočnoj Bugarskoj (agrometeorološke postaje Silistra i Provadia), kao rezultat produbljivanja suše i iznadprosječnih srpanjskih temperatura, dio sastojina kukuruza prijevremeno će završiti vegetaciju i neće se moći ubrati.

U usjevima suncokreta u južnoj Bugarskoj, faza zrenja bit će uočena ranije od uobičajenih razdoblja (Plovdiv, Haskovo, Yambol). Velik dio sastojina suncokreta, kao rezultat nedostatka vlage, ima male, slabo ispunjene glavice. Kod ranijih hibrida kukuruza uzgojenih u navodnjavanim uvjetima, uočit će se faza mliječne zrelosti.

Pad temperatura, oborine i pozitivna promjena agrometeoroloških uvjeta očekuju se tijekom posljednjih dana srpnja.

Sredinom razdoblja predviđeni su uvjeti za tuču – još jedan izazov za poljoprivredne kulture. Povrtne i voćne kulture pogođene tučom poželjno je tretirati fungicidima koji sadrže bakar pri prvoj mogućoj prilici nakon događaja.

Službeni podaci pokazuju da je žetva pšenice u regiji Dobrich u završnoj fazi, a unatoć hirovito proljeće i produljenoj suši, poljoprivrednici u regiji se nadaju uspješnoj kampanji.

Najveći prinosi do sada zabilježeni su u općini General Toshevo s 684 kg/jutru, slijede općina Krushari s 649,7 kg/jutru te općine Balchik i Kavarna sa po 630 kg/jutru.

Na poljima Poljoprivrednog instituta Dobrudzha žetva je također u punom jeku i očekuje se bolji prinos u odnosu na prošlu godinu. Selekcija igra ključnu ulogu u dobrim rezultatima, izvještava direktor, izvanredni profesor Iliya Iliev. Osim toga, ove godine Institut je sudjelovao u programu poboljšanja stanja tla kroz dodatne proizvode za poboljšanje zdravlja tla, što također ima učinak. Kada je osigurana i uravnotežena prehrana usjeva, rezultati ne izostaju.

Prema prognozi prinosa pšenice i ječma prije žetve usjeva 2025. Ministarstva poljoprivrede i hrane, očekuje se da će proizvodnja pšenice doseći 6,6–7,1 milijuna tona, a proizvodnja ječma – 0,9–1,2 milijuna tona.

Žetva ječma u regiji Dobrich je završena i ostvareni prinosi ječma na nekim mjestima u istočnoj Bugarskoj prelaze 600 kg/jutru (agrometeorološka postaja Silistra – 700 kg/jutru, Balchik, Kavarna i General Toshevo – oko 700 i preko 700 kg/jutru).

Unatoć dobrim rezultatima, i to u stresnim klimatskim uvjetima posljednjih godina, interes za ovu kulturu još uvijek ne raste.

Dobra vijest je da u tekućoj poljoprivrednoj godini ukupne sastojine ječma iznose 154.000 jutara, u usporedbi s prošlom godinom – 137.000 jutara.

Poljoprivrednici mogu birati između strane i bugarske selekcije, koja na tržištu nudi izuzetno dobre sorte krmnog i sladnog ječma. Posljednjih godina, oplemenjivači iz Poljoprivrednog instituta Dobrudzha i Poljoprivrednog instituta – Karnobat razvijaju visokoprinosne sorte s velikom plastičnošću, koje su prikladne za različite klimatske uvjete i regije. Neke od njih uključene su u sorte liste susjednih zemalja poput Moldavije, Sjeverne Makedonije i Turske. Bugarsku selekciju karakterizira visoka tolerancija na sušu u kombinaciji s visokom otpornošću na zimu i dobro se nosi s problemima poput poleganja i ekonomski važnih bolesti.

Usporedno sa žetvom pšenice u Dobrudzhi, odvija se i žetva lavande, pri čemu su najveće površine pod aromatičnom kulturom u General Toshevu – preko 8.000 jutara. Trenutno je prinos tamo oko 300 kg/jutru.

U tekućoj godini ukupan broj polja lavande je gotovo 20.000 jutara, dok je prošle godine ukupno požnjeveno 27.000 jutara. Nakon masovnog buma ljubičastog cvijeta 2016., kada je kultura eteričnog ulja pokrivala površine od 100.000 jutara, trenutno se uočava nagli pad u njezinom uzgoju. Ove godine u Dobrudzhi uspostavljeno je samo 90 jutara novih nasada.

U Kazanlaku i Pavel Banyi kampanja je također započela, s prosječnim prinosima između 280 i 320 kg/jutru.

Vodeći faktor u uzgoju ove eterične biljke je kvaliteta i cijena ulja lavande. Postotak iskorištenja ulja iz lavande ovisi prvenstveno o sorti, ali i o klimatskim uvjetima, tehnologiji uzgoja i razdoblju žetve. Tako se u suhom i vrućem vremenu ulje nakuplja u cvatnji, dok je u hladnim i kišnim uvjetima prinos ulja nizak. Tržište eteričnih ulja posljednjih godina prilično je dinamično i ako su prije 7 godina cijene za kilogram ulja lavande varirale od 250 do 300 BGN, sljedeće godine nisu uspjele premašiti 50 BGN po kilogramu. Iznimka u cijeni postoji samo za organski certificirane proizvođače, što potvrđuje omjer kvalitete i tržišta.