Održive prakse rezidbe i gnojidbe u voćnjacima jabuka i trešanja u zemljištu grada Ptolemaide

Regija Makedonija u Grčkoj poznata je ne samo po lignitu, koji je dugi niz godina bio glavni izvor prihoda stanovništva, već i po svojim voćnjacima. Na zapadu je velik dio područja na nadmorskoj visini iznad 600–700 metara s hladnim zimama i toplim ljetima, a na jugu graniči s Egejskim morem.

Mikroklima i tla bogata mineralima preduvjet su za razvoj voćarstva u regiji, koju mještani s pravom nazivaju "najvećom voćnom košarom Grčke".

Izbor je golem; postoje nasadi s vinovom lozom, jabukama, jagodama, kivijem, kruškama, trešnjama, šljivama i smokvama. Međutim, voćna kultura koja ovdje zauzima prvo mjesto je breskva.

Razmjena iskustava i znanja u organski vođenim voćnjacima

Krajem siječnja, u predjelu grada Ptolemaide, agronom inž. Stratos Tsakiris dočekao je svoje goste iz Bugarske – udrugu poljoprivrednih proizvođača Semele* i tvrtku Phyto Terra* u voćnjacima jabuke tog područja.

Agronom Tsakiris ima dugogodišnje iskustvo u uzgoju voćnih vrsta jabuke i trešnje, a njegova briga za njih traje tijekom cijele godine.

"Regija se usmjerava prema ekološkoj i čistoj poljoprivredi", dijeli grčki domaćin. Kako bi se održali zdravi voćnjaci jabuke, kruške i trešnje, poboljšao prinos i osigurala dugoročna održivost stabala, najvažnije ostaju agrotehničke mjere poput rezidbe i gnojidbe.

Održive prakse rezidbe i gnojidbe u voćnjacima jabuke za optimizaciju proizvodnje

"Rezidba poboljšava cirkulaciju zraka i time smanjuje rizik od bolesti", agronom Tsakiris dijeli sa svojim kolegama iz Bugarske. Osim toga, poboljšava prodiranje svjetlosti u nasad, što također jamči bolje okusne kvalitete ploda.

Za nasade jabuke preporuča se provođenje rezidbe u zimskom razdoblju do ranog proljeća (prije pucanja pupova), kako bi se spriječila oštećenja od mraza.

Za trešnje je preporučljivo provoditi ljetnu rezidbu – nakon berbe krajem ljeta kako bi se minimizirao rizik od bakterijskih bolesti.

U voćnjacima kojima upravlja agronom, uglavnom se koriste ručni alati, a preostale grane od rezidbe režu se na sitne komadiće koji se ostavljaju u nasadima, čime se stvara prirodno kompostiranje i obogaćivanje tla.

Drugi važan aspekt procesa uzgoja voćaka je pravilna gnojidba. Provodenje analiza tla i lista godišnje sprječava prekomjernu gnojidbu. Njihova precizna primjena osigurava da se hranjive tvari primjenjuju samo kada je potrebno, kao i da se osiguravaju potrebni hranjivi elementi za određenu kulturu. Smanjenje sintetičkih gnojiva u korist organskih i onih s niskim udjelom ugljika ključna je zadaća u voćnjacima grčkog agronoma. On koristi različite poljoprivredne prakse koje poboljšavaju zdravlje tla, poput komposta, stajskog gnoja, biougljena, koji poboljšava zadržavanje ugljika i čuva vlagu u tlu. Fiksacija dušika u voćnjacima postiže se upotrebom mikrobioloških gnojiva s ekstraktima morskih algi i mikoriznih gljiva. Organska gnojiva potiču usvajanje hranjivih tvari korijenjem biljaka i poboljšavaju strukturu tla.

*Razmjena iskustava u voćnjacima u području grada Ptolemaide. Na poziv grčkog agronoma inž. Stratosa Tsakirisa, uz pomoć tvrtke Sandros Greece (Sandros je prisutan u Bugarskoj kroz tvrtku Phyto Terra, njihovog službenog predstavnika za sjemenke i sadnice Heinz te za biostimulatore i gnojiva Atlantica Agricola), a na bugarskoj strani udruga poljoprivrednih proizvođača Semele.

Dodatne prakse koje se uspješno koriste u gospodarstvu kojim upravlja agronom Tsakiris su agrošumarstvo i uvođenje integrirane zaštite od štetnika (IPM) s ciljem smanjenja korištenih pesticida. Sorte otporne na bolesti također su dio obveznog programa voćarstva agronoma. On također dodaje pridržavanje sezonskih agronomskih protokola, koji osiguravaju optimizaciju proizvodnje.

Agronomski protokol za proizvodnju jabuka, krušaka i trešanja s niskim udjelom ugljika – prakse i prednosti

Zima (razdoblje mirovanja) – provođenje analiza tla, rezidba,

sprječava prekomjernu upotrebu gnojiva.

Rano proljeće – koriste se kompost ili organska gnojiva. Sintetička gnojiva se smanjuju kako bi se poboljšao mikrobiom tla.

Proljeće/Ljeto – uvođenje pokrovnih usjeva, korištenje kap po kap navodnjavanja, što poboljšava fiksaciju dušika i smanjuje gubitak vode.

Ljeto (nakon berbe trešanja) – ljetna rezidba, primjena biougljena i mikrobioloških gnojiva. To podržava ponovni rast i poboljšava strukturu tla.

Jesen – Primjenjuje se malč od rezidbenog materijala i nasadi se pripremaju za zimu.

Uvođenjem održivih tehnika rezidbe i gnojidbe, proizvođači jabuka, krušaka i trešanja mogu poboljšati produktivnost svojih voćnjaka, a istovremeno smanjiti svoj ugljični otisak. Primjena strukturiranog agronomskog protokola utemeljenog na zdravlju tla osigurava obilnu i kvalitetnu proizvodnju.