Studeni – agrometeorološki uvjeti bit će određeni temperaturama i oborinama bliskim klimatskim normama.

U studenome će agrometeorološke uvjete određivati temperature i oborine blizu klimatskih normi.

Produbljena suša u listopadu otežala je sjetvu ozimih žitarica i dio planiranih površina bit će posijan u studenome, nakon agrotehničkih rokova. Kao rezultat ispodprosječnih oborina u listopadu, zalihe vlage u tlu u slojevima od 50 i 100 cm u većem dijelu zemlje, s izuzetkom nekih lokacija u sjeveroistočnim regijama (Dobrič), neuobičajeno su niske za sredinu jeseni – na nekim mjestima ispod 50% poljskog vodnog kapaciteta (agrometeorološke postaje: Kneža, Bazovec, Kjustendil, Sandanski, Plovdiv, Pazardžik, Čirpan).

Tijekom prve polovice prve desetodnevnice studenoga ne očekuju se oborine, a ograničavajući čimbenik za razvoj pšenice, ječma i ozime uljane repice u većini ratarskih regija ostaje manjak vlage u tlu.

Nakon iznadsezonskih temperatura krajem listopada i početkom studenoga, predviđa se zahlađenje i promjena agrometeoroloških uvjeta. Tijekom većine dana početkom studenoga temperature će biti ispod klimatskih normi, ali iznad biološkog minimuma potrebnog za vegetaciju ozimih žitarica. Tijekom tog razdoblja ne očekuju se gospodarski značajne oborine, a ograničavajući čimbenik za razvoj jesenski posijanih usjeva ostaje manjak vlage u tlu. Početkom studenoga, u ozimim žitaricama posijanim do sredine listopada, uočit će se faze nicanja i formiranja 1–2 lista.

Rizik od žitnih muha nikada ne jenjava

U početnim fazama vegetacije pšenice i ječma, usjeve je potrebno nadzirati na pojavu štetnika. Štetu uzrokuju poljska voluharica, ličinke pšenične zlatarice i žitne muhe, a kada njihova gustoća prijede ekonomski prag štetnosti, potrebne su pravovremene mjere zaštite bilja.

Ličinke švedske muhe

Oborine i postupno poboljšanje zaliha vlage u gornjim slojevima tla očekuju se tijekom druge polovice prve i tijekom druge desetodnevnice studenoga.

Najopasniji štetnik žitarica je obična pšenična zlatarica (Zabrus tenebrioides), koja napada pšenicu, ječam, kukuruz, zob i niz vrsta trava.

Tijekom treće desetodnevnice, predviđene vrijednosti prosječnih dnevnih temperatura, oko i iznad normale za to razdoblje, premašit će biološki minimum potreban za vegetaciju jesenskih usjeva.

Krajem studenoga, pšenica i ječam bit će u različitim fazama rasta – od nicanja do 1., 2. i 3. lista. Faza trećeg lista prevladavat će u ozimim žitaricama posijanim u listopadu. U uljane repice, samo će dio usjeva uspjeti ući u fazu formiranja rozete (5–7 listova) tijekom studenoga.

Tijekom mjeseca, predviđene minimalne temperature, do minus 7°C, iznad su kritičnih razina za ozime žitarice u fazi nicanja.

U studenome će uvjeti za provođenje jesenskog prskanja u voćnjacima biti povoljni početkom mjeseca, sredinom druge i tijekom većine dana treće desetodnevnice. Za koštuničave voćke (jabuka, kruška), radi ograničavanja infekcija paršama, preporučuje se tretman s 5%-tnom otopinom uree. Za koštuničave voćke, nakon masovnog opadanja lišća, potrebno je prskanje s 2%-tnom bordoačom smjesom protiv uzročnika rupičaste pegavosti, rane smeđe truleži, kovrčavosti lišća breskve i drugih patogena.

Druga polovica studenoga pogodno je razdoblje za sadnju voćaka.