Lipanjsko izdanje časopisa "Zaštita bilja"

Pogledajte koje su aktualne teme u ovom broju.

Lipanjski broj časopisa „Zaštita bilja“ posvetili smo Međunarodnoj godini zdravlja bilja 2020. Biljke su temelj života i njima dugujemo 80% hrane koju konzumiramo i 98% kisika kojeg udišemo. Klimatske promjene i ljudske aktivnosti narušavaju ekosustave i smanjuju biološku raznolikost, dok povećana sloboda kretanja ljudi i roba stvara nišu za širenje štetnika diljem svijeta, uzrokujući veliku štetu lokalnom bilju i okolišu. Prioritetni štetnici za područje Europske unije u 2020. godini su nematoda borovog drveta i bakterija Xylella fastidiosa, proglašeni iznimno opasnima od strane Međunarodne konvencije o zaštiti bilja, zbog njihove masovne pojave u europskim zemljama.

Ključ za uspješno smanjenje rizika od infekcija i povećanje otpornosti poljoprivredne proizvodnje u neizvjesnom abiotičkom okruženju je integrirana zaštita bilja. Način na koji se usjevi štite drastično se promijenio tijekom prošlog stoljeća. Dok se u početku organizirana zaštita bilja uglavnom oslanjala na agrotehničke i mehaničke prakse, koristeći nekoliko minerala i nekih aktivnih tvari kao pesticida, revolucija sintetičkih kemijskih proizvoda 1950-ih i 1960-ih pridonijela je povećanju prinosa u razvijenim zemljama do 2,5 puta. Uz ovaj poljoprivredni procvat, posljednjih godina također promatramo štetni utjecaj na okoliš i ljudsko zdravlje od pretjerane uporabe sredstava za zaštitu bilja (SZB).

Trebamo li promjenu? Kako možemo odrediti odgovarajuću strategiju zaštite usjeva? Kakva je budućnost zaštite bilja? Je li moguće uzgajati usjeve bez uporabe SZB-a?

Sva ova pitanja dio su strategije u kojoj se zaštita bilja mora smatrati važnom komponentom zdravlja bilja, a zdravlje bilja važnim ciljem održive poljoprivrede. Piramidu integriranog upravljanja štetnicima (IPM) treba preispitati u novom svjetlu. Umjesto da budu temelj suzbijanja štetnika, SZB-i moraju biti posljednje sredstvo. To je moguće primjenom modernih sustava za predviđanje, upozorenje, praćenje, agroekologiju i otporne sorte, kako klasičnim metodama oplemenjivanja tako i novim tehnikama poput uređivanja gena (CRISPR-Cas) ili genetske transformacije. Precizna poljoprivreda, uključujući daljinsko istraživanje dronovima i kombinaciju digitalnih alata i tehnologija, također može smanjiti i optimizirati uporabu SZB-a. U budućnosti će se uloga kemikalija u poljoprivredi promijeniti, jer će njihovo djelovanje postajati sve bezopasnije za okoliš, a njihova će zadaća biti manipulacija štetnicima kako ne bi uzrokovali ozbiljnu ekonomsku štetu. Visokotehnološki biopesticidi temeljit će se na znanju proizašlom iz razumijevanja molekularnih mehanizama koji su u podlozi povezanosti između biljaka, štetnika i patogena, oponašajući prirodne antagonističke strategije bioagenata i/ili slabeći obrambene barijere štetnika.

Uživajte u čitanju!

Evo što ćemo vam još predstaviti u ovom broju:

Tema

*** – Zaštitite bilje – zaštitite život

V. Harizanova – Pogled na budućnost zaštite bilja

A. Harizanov – Prirodni čimbenici koji ograničavaju masovno razmnožavanje kukaca i grinja u agrocenozama

V. Harizanova – Integrirano upravljanje štetnicima – ključna komponenta zaštite bilja

V. Maneva, D. Atanasova – Stanje i problemi zdravlja bilja u žitaricama u uvjetima promjenjive klime

G. Pasev, V. Radeva-Ivanova – Virus u povrću – metode za dijagnostiku i identifikaciju

*** – Buba spašava one koji pate od alergije na ambroziju

Bolesti

P. Chavdarov – Ne podcjenjujte trulež sklerocije u krastavcima

Voćnjak – Kruška

A. Zhivondov i sur. – Kruška – neopravdano zanemarena voćna kultura

D. Aleksandrova – Bolesti

D. Stefanova – Štetnici

Prometno svjetlo

M. Borovinova – U voćnjaku u lipnju

S. Masheva i sur. – U povrtnjaku u lipnju

Komentar

E. Ivanov – Bugarska poljoprivreda može oživjeti tekstilnu industriju

Časopis „Zaštita bilja & Sjeme i gnojiva“ nije umiješan u informacije predstavljene u objavljenim oglasima i PR materijalima. Odgovornost za njihov sadržaj u potpunosti snose oglašivači. Autori publikacija snose odgovornost za informacije sadržane u autorskim materijalima.