Međunarodna godina zdravlja bilja – 2020.
Prema podacima FAO-a, broj gladnih ljudi u svijetu raste za 1 milijardu svakih 10 godina, a štetočine u poljoprivredi i šumarstvu svake godine unište do 40% potencijalnog uroda i prouzrokuju gospodarske gubitke u iznosu od 220 milijardi američkih dolara.
Klimatske promjene i ljudske aktivnosti narušavaju ekosustave i smanjuju bioraznolikost. S druge strane, utrostručenje međunarodnog kretanja ljudi i trgovine tijekom posljednjeg desetljeća stvara put za širenje štetočina diljem svijeta, uzrokujući veliku štetu lokalnom bilju i okolišu. Zdravlje bilja sve je više ugroženo!
Iz tih i drugih razloga, Opća skupština UNA proglasila je 2020. Međunarodnom godinom zdravlja bilja.
Nacionalna informativna kampanja pod pokroviteljstvom ministra poljoprivrede, prehrane i šumarstva
Ciljevi kampanje:
- Podići svijest javnosti i političke klase o zdravlju bilja i njegovoj važnosti za održivu poljoprivredu, zaštitu okoliša i promicanje gospodarskog i trgovinskog razvoja.
- Potaknuti napore za zaštitu zdravlja bilja u kontekstu sve veće trgovine, klimatskih promjena i novih rizika od štetočina.
Zaštititi i čuvati bilje od štetočina značilo bi:
- Smanjiti troškove suočavanja s izbijanjem hitnih štetočina bilja.
- Izbjegnuti razorni utjecaj štetočina na poljoprivredu, sredstva za život i sigurnost hrane – svi mi možemo igrati ulogu u ovoj zaštiti.
Ciljevi kampanje:
- Podići svijest javnosti i političke klase o zdravlju bilja i njegovoj važnosti za održivu poljoprivredu, zaštitu okoliša i promicanje gospodarskog i trgovinskog razvoja.
- Potaknuti napore za zaštitu zdravlja bilja u kontekstu sve veće trgovine, klimatskih promjena i novih rizika od štetočina.
Zaštititi i čuvati bilje od štetočina značilo bi:
- Smanjiti troškove suočavanja s izbijanjem hitnih štetočina bilja.
- Izbjegnuti razorni utjecaj štetočina na poljoprivredu, sredstva za život i sigurnost hrane – svi mi možemo igrati ulogu u ovoj zaštiti.
Zdravlje bilja:
Bilje je temelj života. Njemu dugujemo 80% hrane koju konzumiramo i 98% kisika kojeg udišemo.
… Ali razmišljamo li ikada o njihovom zdravlju?!
Pojava i širenje opasnih štetočina ugrožavaju zdravlje bilja ubijajući biljke, konzumirajući našu hranu i uništavajući okoliš.
Što su štetočine?
Virusi, gljivice, kukci, nematode, bakterije, invazivne biljke i drugo. Prioritetne štetočine za zemlje Europske unije:
- borov nematod
- Xylella fastidiosa
Što se može učiniti?
- Primjenjivati integriranu zaštitu bilja kao pristup temeljen na ekosustavu, koji se oslanja na minimalnu upotrebu pesticida, s ciljem zaštite okoliša, oprašivača, korisnih organizama, ljudi i životinja;
- Budite oprezni prilikom prijevoza biljaka i biljnih proizvoda preko granica, jer se u njima mogu skrivati štetočine;
- Učinite trgovinu biljkama i biljnim proizvodima sigurnom poštivanjem fitosanitarnih standarda;
- Obratite se inspektorima za zaštitu bilja u Regionalnim upravama za sigurnost hrane kako biste saznali što možete učiniti u skladu sa zakonom.
- ne ugrožavajte pčele oprašivače
- poštujte ograničenja uvoza u eu
- ne podcjenjujte materijal od drva za pakiranje
Očekivani rezultati kampanje podizanja svijesti na razini:
- Nadzornog tijela – poboljšana komunikacija između tijela fitosanitarne kontrole, javnosti i drugih dionika;
- Znanosti – razvoj i primjena novih tehnologija za proučavanje štetočina i metoda njihovog suzbijanja;
- Industrije zaštite bilja – razvoj i primjena održivih i fleksibilnih modela za suzbijanje biljnih štetočina;
- Okoliša – pružit će veću jasnoću i predvidljivost u pogledu statusa lokalnih populacija i njihove osjetljivosti na nove vrste;
- Stanovništva – dobit će jasnu viziju politika i akcija nadležnih tijela te potrebe da pokaže solidarnost s njima.
