Što možete pročitati u 1/2020 broju časopisa "Zaštita bilja"?

Pogledajte koje su teme aktualne u ovom broju.

U prvom broju časopisa „Zaštita bilja“ za 2020. godinu fokusiramo se na nešto drugačiju temu, naime što točno predstavlja proizvodnja krme, koji su izgledi i problemi u sektoru, uzgoj krmnih kultura, štetočine i suzbijanje korova u lucerni te nekih jednogodišnjih krmnih mahunarki.

Raspon krmnih kultura koje se uzgajaju u svakoj zemlji varira ovisno o klimi i potrebama stočarstva, ali višegodišnja lucerna (Medicago sativa L.) jedna je od najpoželjnijih i najraširenijih visokoproteinskih krmnih kultura. Osim lucerne, uzgaja se još oko 60 drugih mahunarki kao izvor hrane za različite vrste životinja, uključujući krmni grašak (Pisum sativum L.), bijelu djetelinu (Trifolium repens L.), crvenu djetelinu (Trifolium pratense L.), soju (Glycine max L.) i druge.

Glavni trend u proizvodnji krme povezan je s ciljanim utjecajem na prinos usjeva u smjeru njegovog optimalnog povećanja, ostvarivanja punog biljnog potencijala te poboljšanja hranjive vrijednosti i kvalitativnih parametara krme.

Krmni grašak, među svim mahunarkama, zauzima najveće površine u našoj zemlji i daje veću proizvodnju u usporedbi sa sojom, grahom i lećom, a njegov doprinos biološkom dušiku u sustavu organske poljoprivrede je neosporan. Koji su klimatski uvjeti u Bugarskoj za uzgoj graška, koje sorte postoje i koja je učinkovitost oplemenjivačkog rada u našoj zemlji, možete pročitati u aktualnom broju časopisa.

Tijekom razdoblja 2006.-2009. u regiji Pleven poljoprivredni znanstvenici proveli su istraživanje kojim je utvrđeno da se godišnje na površinama za proizvodnju krme pojavljuje oko 12 vrsta štetnih kukaca. Te vrste, sposobne potpuno ugroziti usjev u proizvodnji krme od lucerne, pripadaju uglavnom redovima Coleoptera, Hemiptera i Thysanoptera. Prof. dr. sc. Ivelina Nikolova s Instituta za krmno bilje u Plevenu detaljno opisuje znanstvenu studiju, vrste štetočina na lucerni, nanesenu štetu, dinamiku populacije štetočina u odnosu na fenofazu biljke, kao i strategije za potporu razvoju suzbijanja dominantnih štetnih vrsta i ažuriranje tehnologija upravljanja usjevima. Od nje ćete također saznati o novoj štetočini lucerne – stabiljikašu Catapion seniculus.

Institut za krmno bilje u Plevenu također je pripremio korisnu analizu vrsta korovske infestacije u krmnim kulturama. Iz analize ćete saznati o preliminarnom suzbijanju višegodišnjih korovskih vrsta, o korovima u godini osnivanja sastojine, suzbijanju korova u starim sastojinama (1., 3. i 4. godina), kao i alternativnim i ekološki prihvatljivim metodama za regulaciju stupnja i trajanja korovske infestacije u sastojinama lucerne. A ako vas zanima kako se boriti s suzbijanjem invazivne korovske vrste kiseljak (Rumex crispus L.), odgovor ćete ponovno pronaći u broju 1/2020 časopisa „Zaštita bilja“.

Danas klimatski izazovi i izazovi resursa postavljaju pitanje što čini uspješan i održiv sustav proizvodnje krme i kako njime upravljati. Odgovor je složen i uključuje mnoge i raznovrsne komponente, poput zaštite okoliša, krajolika, prirodnih resursa i biološke raznolikosti flore i faune. U ovom broju nadamo se da ćemo pružiti sveobuhvatan odgovor na različite aspekte koji se tiču proizvodnje krme i njenog razvoja u Bugarskoj. 

Uživajte u čitanju!

Evo što još predstavljamo u ovom broju:

Tema

I. Nikolova – Proizvodnja krme –  bit i izazovi

V. Kosev – Oplemenjivanje krmnog graška u Bugarskoj –  postignuća i izgledi

I. Nikolova – Glavne štetočine lucerne u regiji Pleven

I. Nikolova – Nova štetočina lucerne

P. Serafimov i dr.  – Suzbijanje korova u lucerni i nekim jednogodišnjim krmnim mahunarkama

P. Serafimov, I. Golubinova – Segador – alternativa za suzbijanje kiseljka na neobrađenim površinama

Voćnjak – Trešnja

A. Zhivondov i dr. – Sve veći interes za proizvodnju trešanja

D. Aleksandrova – Bolesti trešnje i višnje

D. Stefanova – Štetočine trešnje i višnje

Semafor

M. Borovinova – U voćnjaku u veljači

S. Masheva i dr. – U povrtnjaku u veljači

Intervju

E. Ivanov – ARIB: „Zeleni“ sporazum i u bugarskoj poljoprivredi!

Događanja

***  – Zaštitite biljke – zaštitite život!

Časopis „Zaštita bilja & Sjeme i gnojivo“ nije umiješan u informacije predstavljene u objavljenim oglasima i PR materijalima. Odgovornost za njihov sadržaj u potpunosti snose oglašivači. Autori publikacija snose odgovornost za informacije u autorskim materijalima.