Agrometeorološka prognoza za listopad

U listopadu će agrometeorološke uvjete određivati temperature oko i iznad klimatskih normi te oborine blizu mjesečnih prosjeka.

Početkom listopada, prognozirane iznadprosječne temperature, s maksimalnim vrijednostima do 29-30°C, ubrzat će sazrijevanje kasnih sorti voćaka i vinove loze te će biti preduvjet za formiranje dodatnog prinosa od kasnih povrtnih kultura.

Nakon neuobičajeno toplog vremena tijekom druge polovice prve dekade, očekuje se normalizacija toplinskih uvjeta. Oborine krajem rujna i očekivane kiše tijekom prvih deset dana listopada osigurat će vlagu za nicanje usjeva sijanih početkom jeseni. Suša krajem ljeta u mnogim dijelovima zemlje odgodila je predsjetvenu obradu površina namijenjenih sjetvi jesenskih kultura. Iz tog razloga, u velikom dijelu ratarskih regija propušteni su agrotehnički rokovi sjetve ozimog uljane repice. Listopad je optimalno razdoblje za sjetvu ozimih žitarica. Tijekom prve dekade je agrotehnički rok za sjetvu pšenice u sjevernoj Hrvatskoj, od 15. do 25. listopada u južnoj Hrvatskoj, a krajem mjeseca –  duž obale Jadranskog mora.

Tijekom većine dana druge i treće dekade, razvoj zasada uljane repice i ozimih žitarica odvijat će se umjerenom brzinom, pod toplinskim uvjetima bliskim normi. Prognozirane oborine u drugoj polovici listopada očekuje se da će poboljšati razinu zaliha vlage u tlu u sloju od 50 cm i uvjete za tijek početnih faza vegetacije jesenskih kultura. Krajem mjeseca, kod pšenice, ovisno o rokovima sjetve, uočit će se sljedeće faze: nicanje, treći list i početak busanja, uglavnom u zasijanim sjetvama početkom listopada. Kod uljane repice bit će u tijeku formiranje listova. Krajem listopada, u najranije sijanim zasijima uljane repice, sijanima u rujnu, uočit će se početak faze formiranja rozete.

U listopadu jesenske kulture napada niz štetnika. Kod ozimih žitarica potrebno je pratiti štetno djelovanje poljske voluharice, pšenične zlativice i muha žitarica, a kada gustoća štetnika prijede prag ekonomske štete (PES), potrebno je provesti pravovremenu zaštitu. Za poljsku voluharicu, PES je 2 aktivne kolonije po dekaru; za pšeničnu zlativicu – 3 ličinke/m².

Kod uljane repice, tijekom mjeseca moraju se provesti pregledi za pojavu repine buhe (odrasli jedinci) i repine piljevi (lažne gusjenice), a kada njihov broj prijede PES, potrebno je izvršiti insekticidno prskanje.

Izvor: DHMZ